|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
 |
Naučite plesati!
|
Ako Vas zanimaju teme kojima se bavimo, pozivamo Vas da se upišete na neki od naših tečajeva, gdje možete saznati više o glazbi i naučiti plesati na izvorni način... |
| Niste prijavljeni! |
Da biste imali pristup svim dijelovima naših stranica trebate biti registrirani korisnik. Registracija je besplatna i laka - potrebna Vam je samo e-mail adresa.
|
| Registracija / Login |
|
|
|
|
by: Martina
Pored rumbe, neizostavni dio kubanske tradicije i folklora su plesovi posvećeni Orishama. Orishas su božanstva (santos) kubanske religije - Santerie (La regla de Ocho), utjelovljenje su nebeskog i zemaljskog, spoj ljudskih karakteristika i prirodnih sila. Kako je i objašnjeno u rubrici "Korijeni kubanske glazbe", Santeria je religija nastala spajanjem katoličanstva pod utjecajem Španjolaca i religije Yoruba naroda iz zapadne Afrike. Ceremonijama (Bembés) uz pjesmu te nizostavan zvuk batá bubnjeva i ples, Orisha se priziva na zemlju i obuzima tijelo svećenika-medija. Na takav način Orisha živi među svojim sljedbenicima, blagoslivlja ih i poput anđela čuvara daje smjernice kroz život. Ovakve ceremonije su jedinstven, prekrasan spoj molitve kroz pjesmu, hipnotičnog-repetativnog ritma afričkih bubnjeva te bogatstva plesnih pokreta. Za svaku Orishu postoji pažljivo koreografirani ples, specifični pokreti koji ih simboliziraju. Osim plesa, Orishe karakteriziraju i raskošni kostimi različitih boja i određeni glazbeni instrument (npr. Changó crvena i bijela boja, instrument maracas). Vjernike ove religije možete prepoznati po nakitu, ogrlicama i narukvicama različitih boja koje označavaju njihovog "santosa". Prilikom ceremonije odjeveni su u potpunosti u bijelo. Tijekom boravka na Kubi, sljedbenike Santerie smo najčešće sretali u Havani i to ljude mlađe generacije. Čini se da je to postalo pomalo i pomodarstvo među mladima.
Santeria ima mnogobrojna božanstva, ali ovdje ćemo kratko opisati značenje sedam Orisha koje se najčešće interpretiraju kroz glazbu i ples.
Elegguá
| Svaka Lucumí ceremonija i molitva počinje i završava pjesmom u čast Elegguá. Vladar puteva i glasnik koji prenosi ljudske molitve božanstvima. Simbolizira spiritualno i materijalno te početak i kraj. Kada stvari pođu po zlu, javlja se njegov alter ego Eshu (često u obliku štakora), mračna strana Elegguá koji predstavlja sve ljudske probleme. Eshu/Elegguá predstavljaju vječitu borbu između dobra i zla. Opasnost, sigurnost i spokoj i nemir. Najmlađa Orisha Elegguá je i zaštitnik domova, te je u kubanskim domovima uobičajeno da njegova figura (plod kokosa ili kamen na kojemu se nalaze tri oka) stoji na ulaznim vratima. Njegove boje su crvena i crna. Slavi se na dan 13.06., a u katoličanstvu je poistovjećen sa Svetim Antom Padovanskim. Pozdravlja se sa: ¡Laroyé Elegua! |
|
Changó
| Gospodar vatre, munje i gromova, simbol muževnosti, vitalnosti i seksualne energije. Često se prikazuje kako s neba skida munje i baca ih na zemlju. Vladar je bubnjeva, plesa, ljubitelj žena i raskalašenog načina života. Utjelovljenje je svih ljudskih vrlina i mana, stoga u Yoruba religiji i postoji uvjerenje da je Changó rođen na zemlji ali je s vremenom postao božanstvom. Njegove boje su crvena, koja predstavlja vitalnost i životnu energiju, i bijela koja simbolizira čistoću i iskrenost. Njegov dan je 04.12., te se poistovjećuje sa Svetom Barbarom. Pozdravlja se sa: ¡Kaó Kabiesilé, Shango Alufina! |
|
Oyá
| Božica vjetra, oluja, gospodarica groblja i zagrobnog života. Prisutna je pri rođenju čovjeka i kod njegove smrti. Ona je divlja ratnica, nerazdvojna saveznica Changó i pratiteljica u svim njegovim bitkama. Njen borbeni duh se odražava u njezinom energičnom plesu, gdje sa rukama podignutim prema nebu kružnim pokretima u smjeru kazaljke na satu čisti zrak. Oyá je i božica rijeke Nigera u zapadnoj Africi. Odjevena je u haljinu na kojoj se nalazi devet boja koje označavaju pritoke rijeka koje se ulijevaju u Niger. Na glavi joj stoji šarena kruna a u desnoj ruci drži "iruke", vrstu četke s dugim vlaknima. Njezin dan je 02.02., a poistovjećuje se sa Svetom Terezom. Pozdravlja se sa: ¡Jekua Jey Yansá! |
|
Obatalá
Orisha mira i pravednosti. Obatalá je kralj-otac svih orisha, stvoritelj svijeta i čovječanstva. Simbol je pravednosti, čistoće, zaštitnik snova i nadrealnog, čovjekove psihe i svega što je vezano za glavu. U plesu se često prikazuje ili kao starac, pogrbljen od bremena života ili kao mladi snažni ratnik. Zbog svoje velike mudrosti, Orishe mu se obraćaju za savjet i za zaštitu. Njegove boje su bijela i srebrna. U plesu se često može vidjeti kako blagoslivlja druge Orishe, te kako ih "čisti" prelazeći im rukom preko glave. Njegov ili njezin (može biti i muško i žensko) dan je 24.09., te je poistovjećen sa Gospom od milosrđa. Pozdravlja se sa: ¡Jekúa Babá!
Oggún
| Bog rata, željeza i minerala. Zaštitnik je vojske i policije, smatra se velikim pravednikom i često se priziva kako bi svjedočio dogovorima i paktovima između ljudi. Isto tako je zaštitnik kovača. U katolicizmu je Sveti Petar, čuvar ključeva raja. Dobri duh šume, poznaje sve njezine tajne i zna ih koristiti u svojim vradžbinama. Odjeven je u suknjicu načinjenu od palminog lišća. Njegove boje su zelena i crna. U plesu je prikazan kako brusi mačetu ili kako njome reže šikaru dok hoda. Njegov dan je 29.06. Pozdravlja se sa: ¡Oke Oggun! ¡Oggun Kobú Kobú, Aguanilé! |
|
Ochún (Iýa)
| Božica rijeka i jezera, senzualnosti i ljubavi. Najljepša među Orishama, prevrtljiva i koketna, utjelovljenje je ljepote, ženstvenosti i seksualnosti. Uspoređuju je sa grčkom božicom ljepote Venerom a u katoličanstvu ona je Virgin de la Caridad del Cobre (zaštitnica Kube). Slavi se 08.09., na spomendan rođenja Blažene djevice Marije. U ljubavnoj je vezi sa Changó, bliska joj je prijateljica Yemayá a intimni prijatelj Elegguá. Njezine boje su žuta i zlatna. Prikazana je kao prelijepa mulata, odjevena u žutu haljinu sa mesinganom krunom na glavi. Vječito nasmješena, koketna i provokativna, voli sve životne užitke i novac te je uvijek spremna na ples i zabavu. Ochún kontrolira ljubav i brak, zaštitnica je trudnica, djece i sinonim za majčinstvo. Pozdravlja se sa: ¡Yalodde Yeyé Kari! ¡Yeyeo! ¡Omoriyeyeo!. |
|
Yemayá
| Majka života i svih Orisha, gospodarica mora i zaštitnica moreplovaca. Ona predstavlja savršenstvo i smatra se glavnom Orishom i velikom pravednicom. Njezine kazne su strašne a srdžba i gnjev poput valovitog, uzburkanog mora. Njezin dan je 07.09, a u katoličkoj religiji ona je Señora del Regla (zaštitnica luke u Havani). Odjevena je u plavo-bijelu haljinu a na glavi nosi krunu. U plesu podiže haljinu u lijevu i desnu stranu i rotira se oko svoje osi, simulirajući olujno more i valove. Pozdravlja se sa: ¡Omío Yemaya Omoloddé! ¡Yemaya Ataramawa! |
|
Pored gore navedenih Orisha, svakako treba spomenuti i Babalu Ayé, kult Svetog Lazara. Štovanje ovog katoličkog sveca je vrlo popularno na Kubi. "Viejo Lazaro" ili stari Lazaro je biblijski lik, gubavac kojeg je Isus uskrsnuo iz groba. Na dan 17. prosinac, vjernici iz svih krajeva Kube hodočaste u malo katoličko svetište El Rincón, koje je udaljeno 25 km od Havane, pored kojeg se nalazi i bolnica za zarazne bolesti. Kubanci imaju veliko strahopoštovanje prema ovom svecu te mu se mole za ozdravljenje i dugi život. Njegov oltar možete vidjeti i u filmu "Buena Vista Social Club", gdje mu se veliki glazbenik, kubanski "slavuj" Ibrahim Ferrer moli, prskajući ga parfemom i nudeći rumom. Isto tako, štovanje mu je izrazila i poznata kubanska grupa Dan Den, kroz pjesmu "Viejo Lazaro". U plesu je prikazan kao iscjeljitelj kako ozdravljuje epileptičnog mladića koji se na podu trese uslijed napada. Pozdravlja se sa: ¡Jekúa Babalu ayé agrónica!
Bogatstvo ove religije imalo je veliki utjecaj na današnju popularnu kubansku glazbu i ples.
Povratak na vrh
|
|
|
|
|