Zbog povijesti i zemljopisnog položaja Kube kulturu ovog otoka su oblikovali mnogi utjecaji. Potrebno je izdvojiti dva dominantna utjecaja: afrički i španjolski.
AFRIČKI UTJECAJI
Tijekom nekoliko stoljeća nakon Kolumbovog otkrića i prisvajanja Kube od strane Španjolske, 1492. godine, glavni izvor prihoda za otok bila je poljoprivreda na plantažama te izvoz kave, duhana i šećera u Europu i Sjevernu Ameriku. Starosjedilački domorodački narodi (Guanajatabey, Taino i Ciboney) su brzo bili istrijebljeni te su španjolski kolonizatori, počevši od 17. stoljeća, počeli dovoditi robove iz Afrike kako bi zadovoljili potrebu za radnom snagom na sve većem broju plantaža. Dovedeni su pripadnici nekoliko afričkih naroda sa teritorija zapadne Afrike na potezu od Gvinejskog zaljeva do današnje Republike Angole (slika desno). Među tim robovima najvažnije i najbrojnije bile su četiri etničke skupine:
- Yoruba
- Bantú (Congo)
- Carabalí (Calabar)
- Dahomey
U početku su robovlasnici namjerno razdvajali obitelji i miješali pripadnike raznih naroda kako bi lakše održavali kontrolu. Međutim, u ranom 18. stoljeću, španjolska Katolička crkva je organizirala svojevrsna "društva uzajamne pomoći", tzv. "cabildos" koja su robovima pojedine etničke pripadnosti omogućila okupljanje i razgovor na vlastitom jeziku. Tako su nastali razni cabildosi: Yoruba, Bantú, Abakuá (Carabali) i Arará (Dahomey). Okupljajući se u cabildosima, pripadnici etničkih skupina su obnavljali svoj jezik i običaje, među kojima su bili i religijski obredi. Kako je svojstveno afričkim narodima, u tim obredima se koristila pjesma i ples, što je dovelo do obnavljanja izvornih afričkih glazbenih instrumenata za tu svrhu - prvenstveno udaraljki.
Od gore navedenih etničkih skupina, na Kubu je najviše dovedeno pripadnika Yoruba naroda koji su već u Africi bili vrlo organizirani i imali jaku kulturu. Zbog toga je njihova kultura imala najjači utjecaj na razvoj kubanske glazbe. Religija Yoruba naroda se zove Lucumí, a taj naziv označava i potomke Yoruba robova na Kubi, njihovu glazbu, ples i kubanizirani dijalekt. Lucumí (Lukumí) religija ima još nekoliko naziva: Regla de Ocha, La Regla Lucumi ili pak Santería, kako su ju nazivali stanovnici Kube porijeklom iz Europe.
 |
Lucumí religijski obred - batá bubnjevi
|
Kako je to bilo uobičajeno za afričke narode, i Yorube su koristili glazbu i ples tijekom posebnih ceremonija kojima su prizivali bogove –
Orishe da siđu i zaposjednu nekog od sudionika. Naravno, Orishe nisu smjeli prizivati otvoreno jer to katolička crkva ne bi dopustila, pa su ih zato "maskirali" pod imena raznih katoličkih svetaca. Tako je nastala osebujna kubanska religija u kojoj je svakom Orisha božanstvu pridodan neki od svetaca, što je omogućilo Yorubama da prakticiraju svoju religiju i dovelo do naziva
Santería (
santo=svetac).
Za komunikaciju s Orishama korišteni su kompleksni ritmovi odsvirani na mnogobrojnim posvećenim udaraljkama, praćeni posebnim plesnim pokretima. Najvažniji set udaraljki i princip sviranja su
Batá bubnjevi (na slici lijevo). Na Batá bubnjevima svirali su se vrlo kompleksni ritmovi koji su imali ogroman utjecaj na razvoj ne samo kubanske glazbe, nego perkusionističke glazbe u čitavom svijetu uopće. Neki kažu da vjerojatno ne postoje ritmovi unutar bilo kakve perkusionističke ili jazz glazbe a da se ne mogu pronaći u Batá glazbi.
Poslušajte primjer Batá glazbe u izvedbi orkestra iz provincije Ciudad Habana:
• Toques y cantos Yoruba: Changó
Jedna od važnih značajki načina pjevanja korištenog u ovim religioznim ritualima je bilo tzv. "
call-response" ili
antifonalno pjevanje koje je karakteristično za čitavu supsaharsku Afriku. U ovom načinu pjevanja izmjenjuju se solist i zbor koji međusobno komuniciraju. Solist vodi čitavu pjesmu te najčešće obilno improvizira riječi, a zbor odgovara na riječi koje pjeva solist. U Lucumí ritualima solist se zove
apkwón, a zbor koji mu odgovara se naziva
ankorí. Ovaj princip "call-response" pjevanja je u pojednostavljenom obliku praktički uvijek prisutan u modernoj kubanskoj plesnoj glazbi i jedna je od njenih istaknutih značajki. U gornjem audio primjeru Batá glazbe dobro se može čuti ovaj call-response princip pjevanja.
U sljedećem glazbenom primjeru poslušajte ovaj princip na djelu u modernoj kubanskoj plesnoj glazbi: